Ekonomska škola Vukovar

Vjerujemo da bi autoru, pjesniku iz zavičaja, bilo drago da je čuo s kakvim interesom su učenici čitali ovaj rječnik i oživljavali riječima i izrazima iz svog lokalnog govora. Tako smo saznali za zanimljivu kovanicu „pačetinizmi“ (S. Bugarski) i kakve se sve zanimljive riječi kriju iza tog pojma. 
Na tematski pano s podnaslovom „Zavičaju srcu mio“ nismo mogli prenijeti sve one zanimljive komentare, pitanja, oživljene slike tokom aktivnosti, ali nadamo se da će vam biti zanimljiv njihov izbor riječi iz ovog rječnika, uz nekoliko ilustracija. 
Riječi iz zavičaja nisu „luk i voda“ u onom uobičajenom frazeološkom smislu, već je to govor „natopljen emocijama i sinkretički bogat“, kako to kaže autor rječnika Đorđe Nešić. 

I da ne zaboravimo što je jezik i što je zavičaj: 
 
Đorđe Nešić, 
                                                                
JEZIK JE VASELjENA

Jezik je kao kosmos,
svevremen, beskonačan.
On pamti šta smo, ko smo
i račun ima tačan
za prostor i za vreme.
U potomku i pretku
on čuva prvo seme –
reč onu na početku.
Onom što tek će biti
u jeziku je vreža.
To su te zlatne niti,
od njih se plete mreža
rečima naseljena.
Jezik je vaseljena.

                                                              Mirjana Radišić Balihodžić

U okviru mnogobrojnih projekata kojima se bori za očuvanje jezika, Društvo za srpski jezik i književnost Srbije je prošle godine, u sklopu manifestacije Mart, mesec srpskog jezika, za najljepšu riječ u srpskom jeziku izabralo riječ „praskozorjeˮ. Praskozorje je slovenska riječ koja označava vrijeme pred izlazak sunca, kad zora praska.
Prijedloge za najljepšu srpsku riječ su slali učenici, a na natječaj je stiglo 905 prijedloga. U uži izbor ušle su i riječi kao što su majka, knjiga, djedovina, ljubav, porodica i kiša.

U čemu je zanimljivost riječi „praskozorjeˮ?

Riječ praskozorje nosi duboku simboliku rađanja, početka i nade. U objašnjenju svog prijedloga učenici su pisali da im se čini kao „da puca, uz prasak, ljuska dana koji se rađa”, da riječ označava „početak nečeg novog, lijepog i iskričavog”. Ova riječ zadovoljava sve kriterije koji su zadati –značenje, zvučnost, simboliku. Zvučnost joj osigurava onomatopeja sadržana u osnovi glagola praskati. Impresivna slika svitanja kao praska svjetlosti poslije potpune tame dala je mogućnost da ova imenica razvije više metaforičkih značenja i da postane simbol za buđenje novog, dokaz da poslije tame dolazi svjetlost.
Mnogi se bave i smišljanjem novih riječi, pa je tako za najlejpšu novu srpsku reč, na natjecanju koje je organizirao portal Mala biblioteka iz Londona, izabrana riječ „duhoklonućeˮ, kao zamjena za riječ „depresijaˮ. Mada se vodi polemika oko toga je li duhoklonuće sinonim za depresiju i je li to nova riječ, interesantno je malo se pozabaviti i novim riječima srpskog jezika. 
Riječ duhoklonuće je kovanica dvije srpske riječi: duh + klonuće (klonulost) i donekle inspirirana ruskom riječju „упáдок ˮ (opadanje, slabljenje), koja je u rječniku  navedena kao jedna od ruskih riječi kojom se može prevesti riječ depresija [depresija ž.– депрéссия; упáдок].
Na drugom mjestu se našla riječ „bestebnostˮ, koja znači stanje bez jedne određene osobe. Treće mjesto je zauzela riječ „beznemožˮ, kao zamjena za masthev (must-have) – nešto što se mora imati, bez čega se ne može.
Danas su i naši učenici pokušali da smisle novu riječ, a zatim je svatko od njih odabrao riječ za koju smatra da je najljepša srpska riječ. Među tim riječima našle su se riječi: ljubav, majka, otadžbina, porodica, bezdan, slava, zadevojčiti se. 
Za nove riječi učenici su predložili riječi „opčiniteljˮ ili „uticajnikˮ umjesto anglizma „influenserˮ te riječ „ključavacˮ umjesto turcizma „džezvaˮ.

Slađana Milješić Ćićić