Ekonomska škola Vukovar

Inicijativu za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka slijepih u prometu dala je, 15. listopada 1930. god., gospođica Guilly d’Herbmont. No, tek nakon drugog svjetskog rata se bijeli štap i to kao tzv. dugi bijeli štap, počinje koristiti kao pomagalo slijepih. U Hrvatskoj se s obilježavanjem počelo 1996. godine, pa se Hrvatska na taj priključila mnogobrojnim zemljama u kojima je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Međunarodni dan slijepih, kojim se najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba. Osim što bijeli štap predstavlja prometni zaštitni znak slijepih u prometu, bijeli štap slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu. No, da bi štap i doista bio pomagalo, slijepa osoba mora proći tečaj poduke za samostalno kretanje, tijekom kojeg svladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna prometna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je 39 miliona slijepih osoba te je prevalencija sljepoće oko 5 na 1000 stanovnika. U Republici Hrvatskoj se prati samo broj osoba s oštećenjem vida kod kojih, temeljem toga oštećenja, postoji invaliditet. Prema tome kriteriju u RH je registrirano 45 478 osoba kod kojih su sljepoća i znatna slabovidnost uzrok invaliditeta, a od čega je 4 217 slijepih osoba. Na temelju takvih podataka prevalencija oštećenja vida kao uzroka invaliditeta iznosi 10 na 1000 stanovnika. Slijepe osobe se svakodnevno susreću sa brojnim problemima koji su nama, koji vidimo potpuno nezamislivi. Brojne arhitektonske barijere prilikom pristupa javnim ustanovama i institucijama, sve gušći promet te brojne ostale prepreke pri kretanju i snalaženju, na dnevnoj bazi zagorčavaju slijepim osobama život te ih stavljaju u poziciju potpune ovisnosti o pratnji osoba koje vide. Iako moderna tehnologija populaciji osoba s oštećenjem vida djelomično olakšava život i dalje je na ovom području moguć značajan napredak. U svezi sa navedenim, a sa ciljem edukacije i senzibilizacije uže i šire javnosti o postojanju populacije osoba s oštećenjem vida obilježava se Međunarodni dan bijelog štapa. U prilozima koje sam postavio možete vidjeti na koji način slijepe osobe i osobe sa oštećenjima vida vide svoju okolinu kao i način na koji slijepoj osobi možete pravilno pomoći u kretanju. Kako je cijela struktura ličnosti slijepe osobe puno više od same sljepoće i/ili oštećenja vida i kako ona proizlazi iz međusobne interakcije pojedinih njezinih dijelova u nastavku također prilog o slijepim osobama i nekim njihovim sposobnostima.  

Damir Kruljac, prof. def.