preskoči na sadržaj

Ekonomska škola Vukovar

Učenički radovi

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV AIDS-A

Autor: Željka Geto, 1. 12. 2016.

Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a obilježava se od 1988. godine, na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a obilježava se od 1988. godine, na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prvog dana u mjesecu prosincu s ciljem podizanja svijesti javnosti o toj bolesti, iskazivanja solidarnosti prema oboljelima, utjecanja na smanjenje stigme i diskriminacije i skretanja pozornosti na opasnosti koje donosi rizično ponašanje i širenje pandemije HIV-a. Time se svake godine usmjerava pažnja na taj globalni javnozdravstveni problem.

Jedan od načina solidariziranja s ljudima inficiranim i oboljelim od AIDS-a je isticanje crvene vrpce. 

Priča o „crvenoj vrpci“

Nošenje vrpce zadire u američku tradiciju vezivanja tekstilnih vrpci oko drveta kao znak odašiljanja misli i potpore dragim udaljenim osobama. Crvenu vrpcu kao simbol podrške ljudima oboljelim od AIDS-a, osmislio je 1991. godine slikar Frank Moore (New York 1953-2002). Na tu zamisao je došao nakon što je zapazio da njegovi najbliži susjedi nose žute vrpce kao potporu kćeri koja je kao američki vojnik sudjelovala u Zaljevskom ratu. 

Budući da crvena boja simbolizira i ljubav i krv, a značenje isticanja vrpce potporu, nastala je crvena vrpca kao autorski nezaštićeni rad koji će se koristiti kao sredstvo podizanja svijesti ljudi diljem svijeta.

Prvi puta vrpca je javno predstavljena iste godine na dodjeli prestižne američke kazališne nagrade „Tony Award” prilikom koje su svi predstavaljači i nominirani nosili crvenu vrpcu na svojoj odjeći. Crvena vrpca ubrzo je postala međunarodni simbol svijesti o HIV/AIDS-u te predstavlja znak solidarnosti i podrške diskriminiranim oboljelim osobama i spomen na umrle. Nošenje crvene vrpce na Svjetski dan borbe protiv AIDS-a je jednostavan, ali snažan način protivljenja stigmama i predrasudama vezanim uz ovu bolest.

Poput samog HIV/AIDS-a stigma i predrasude vezane uz njih su globalni problem i stalni su pratitelji te epidemije.

Izazivaju ih razne pojave kao što su nedostatak razumijevanja bolesti, mitovi o prijenosu virusa, društveni strahovi u vezi sa seksualnošću, neodgovorno medijsko praćenje epidemije, činjenica da je AIDS neizlječiv, strahovi povezani sa smrću itd. 

Stigme pojačavaju patnje oboljelih jer vode ka uskraćivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda poput prava na edukaciju, zdravstvenu zaštitu, prava na rad, prava na privatnost i sl. Osim diskreditacije pojedinca u očima drugih ljudi, posljedice stigme također djeluju na način kako pojedinci doživljavaju sami sebe. Na osobnoj razini one mogu biti razarajuće jer vode osjećajima srama, krivnje i samoizopćenja što je dodatna smetnja u prevenciji širenja infekcije. Rezultira odgađanjem testiranja, a time i otkrivanja zaraze, uskraćuje adekvatnu njegu i podršku te pravovremeno liječenje.

Planirane aktivnosti koje se stalno i sustavno provode kako u svijetu tako i kod nas nastoje unaprijediti epidemiološku situaciju. Iako su rezultati takvog djelovanja vidljivi snaga tog djelovanja se gubi u borbi s predrasudama.

Izvor:http://www.hztm.hr/hr/content/14/novosti/28/112-svjetski-dan-borbe-protiv-aids-a/




Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži

 

 

 

 

 

« Studeni 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

 

CMS za škole logo
Ekonomska škola Vukovar / Stjepana Filipovića 6, HR-32010 Vukovar / ss-ekonomska-vu.skole.hr / ured@ss-ekonomska-vu.skole.hr
preskoči na navigaciju